- Projekat "Program održivosti civilnog društva u BiH" (CSSP)
- Program održivosti civilnog društva (CSSP) je petogodišnji projekat koji implemenitraju Centri civilnih inicijativa, kao glavni implementator, i Centar za promociju civilnog društva, kao partner na projektu, u periodu septembar 2013 - avgust 2018. godine. Program CSSP je finansijski podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Program CSSP fokusiran je na jačanje uloge civilnog društva u BiH na kreiranje i donošenje javnih politka, nadgledanju njihove primjene, kao i na stvaranje pretpostavki za njegovu dugoročnu održivost. Samo snažno civilno društvo ima moć da se nametne kao nezaobilazan faktor u procesu donošenja odluka, koje su u interesu građana Bosne i Hercegovine.

Cilj programa:
Program CSSP ima cilj da osnaži i održi kapacitet bh civilnog društva, kako bi ono uticalo na kreiranje i implementaciju javnih politika, koje su od interesa za građane BiH.

Pristup implementaciji CSSP-a fokusiran je na tri oblasti:

- Jačanje legitimnosti OCD-a, kako bi one istinski predstavljale interese građana;
- Jačanje kompetentnosti OCD-a i njihovo profilisanje u svojim sektorima djelovanja, kako bi na osnovu kvaliteta svoga rada zavrijedile poštovanje građana i stejkholdera2;
- Povećanje uticaja OCD-a u procesima donošenja javnih politika i unapređenja radnog okruženja OCD-a.

Sektori/oblasti u kojima djeluju organizacije civilnog društva su:

1. Zapošljavanje i tržište rada; http://inicijativa.tv/12-neophodnih-trziste-rada/
2. Politike ekonomskog razvoja;
3. Upravljanje javnim finansijama (planiranje i izvršenje budžeta);
4. Obrazovanje;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-obrazovanje-3/
5. Zdravstvo;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-zdravstvena-zastita-2/
6. Zaštita okoliša i energetska efikasnost;
7. Poljoprivreda i ruralni razvoj;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-poljoprivreda-i-ruralni-razvoj/
8. Sektor pravosuđa;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-pravosude-2/
9. Kultura;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-kultura-2/
10. Ljudska prava - marginalizovane grupe;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-ljudska-prava-i-marg-grupe/
11. Prava žena;
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-prava-zena-2/
12. Borba protiv korupcije.
http://inicijativa.tv/12-neophodnih-antikorupcija-2/

 

1. Zapošljavanje i tržišta rada - Trenutni sistem zapošljavanja nije efikasan i ne može odgovoriti današnjim zahtjevima tržišta rada. Kao posljedica toga, u BiH konstantno raste broj nezaposlenih osoba, koji je u julu 2013. prekoračio cifru od 550.000.7 Drugi ozbiljan problem jeste postojanje takozvanog "sivog" tržišta rada i nedovoljno izdvajanje sredstava za aktivne politike zapošljavanja u odnosu na pasivne politike, koje su u stvari, neki vid socijalne pomoći. Državni servis za zapošljavanje, koji dominira posredovanjem u zapošljavanju i koji troši velika sredstva za ovu namjenu, bilježi loše rezultate u smanjivanju nezaposlenosti. Zakonski okvir koji reguliše sektor rada i zapošljavanja, uključujući i nadoknade za nezaposlenost, samo je djelimično reformisan i nedovoljno usklađen sa međunarodnim standardima, EU zahtjevima i stvarnim zahtjevima tržišta rada. 8 Zapošljavanje, kao jedan od ključnih problema, definisan je u dokumentu Građanska platforma9, a nalazi se kao jedan od prioriteta Strategije razvoja BiH.

2. Ekonomske razvojne politike - Ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine teče veoma sporo. Činjenica da najveći dio ekonomskih indikatora bilježi negativan trend, ili slab i nedovoljan rast govori u prilog gore navedene tvrdnje. Iako rješenje ovog problema zahtjeva multisektorski pristup, moguće je identifikovati neka ključna pitanja kao što su nedostatak sistemskih aktivnosti za krieranje afirmativnog poslovnog okruženja, visoki porezi, brojne birokratske barijere koje narušavaju poslovne radnje, nedovoljna podrška kompanijama koje su orijentirane ka izvozu, značajna siva ekonomija, itd. Prema Doing business 2013 (Izvještaj o lakoći poslovanja za 2013), BiH je rangirana na 126. mjestu od ukupno 128 država, i još uvijek je najlošije rangirana država u regionu. Ovo potvrđuje da su poslovno okruženje, zakonodavstvo, administracija, finansijski sektor, politike oporezivanja, lakoća ulaganja i drugi indikatori još uvijek daleko lošiji u poređenju sa državama u regionu. Iako se ekonomski razvoj nalazi kao prioritet u strateškim dokumentima, konkretni koraci koji će dovesti do progresa u ovoj oblasti, i dalje izostaju.
7 Podaci BH Agencije za statistiku 8 CCI; Analiza politika za zapošljavanje u BiH , 2013 9 U dokument "Građanska platforma za Opšte izbore 2006" identifikovano je 12 prioritenih problema građana i postavljeni konkretni zahtjevi izabranim vlastima za njihovo rješavanje. Ovaj dokument svojim potpisima podržalo je preko 500.000 građana BiH.

3. Upravljanje javnim finansijama (planiranje i realizacija budžeta) - Javne finansije predstavljaju važnu oblast za ekonomsku stabilnost jednog društva. Nažalost, javne finansije u BiH, vrlo četo su generator nekih drugih društvenih problema. Budžetski proces pokazuje brojne slabosti, a učešće javnosti u procesu budžetiranja gotovo je zanemarivo. Učestala odlaganja usvajanja budžeta, ili usvajanja budžeta po hitnom postupku, sa kojima su se pojedini nivoi vlasti u BiH suočavali u proteklim godinama, te brojni problemi u izvršenju budžeta, pokazatelji su lošeg stanja u ovoj oblasti. Izvještaji entitetskih i državne revizorskih institucija već godinama ukazuju na brojne nedostatke i propuste u trošenju javnih sredstava, bez značajnijih iskoraka kojim bi se stanje unaprijedilo. Problem prekomjerne, neefikasne i netransparentne javne potrošnje, građane BiH košta ogromnih sredstva koje bi mogle biti investirane u razvojne svrhe. Iako je reforma javih finansija navedena kao poseban cilj u Strategiji reforme javne uprave, značajan napredak u ovoj oblasti još uvijek nije napravljen.

4. Obrazovanje - Prevashodno zbog državne strukture, obrazovni sistem u BiH visoko je decentralizovan, bez odgovarajuće vertikalne i horizontalne odgovornosti i koordinacije. Obrazovne institucije se suočavaju sa problemom finansiranja i uglavnom nemaju sredstava da modernizuju svoju opremu i pomagala, ali ni da investiraju u razvoj osoblja. Ulaganja u nauku i obrazovanje su daleko od prosjeka EU. Jedan od ključnih problema ogleda se u činjenici da obrazovni sistem u BiH nije u skladu sa zahtjevima tržišta rada, jer visoke škole i unverziteti imaju svoje vlastite pristupne politike i proizvode radnu snagu koja kasnije ne može naći zaposlenje. Kvalitet stečenih znanja i vještina je na prilično niskom nivoi i male upotrebne vrijednosti, jer nedostaje praktično obrazovanje. BiH se nalazi na dnu liste evropskih zemalja, kada je u pitanju kvalitet obrazovanja, a kao potpisnica Bolonjske deklaracije pokazala je veoma mali napredak po pitanju njene implementacije. Reforma obrazovnog sistema je identifikovana kao jedan od prioriteta građana BiH, naročito mladih ljudi, i kao takav nalazi se u prioritetima Građanske platforme.

5. Zdravstvo - Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH ima najlošiji zdravstveni sistem u poređenju sa drugim državama u regionu. Prava na zdravstvenu zaštitu se realizuju kroz 13 različitih fondova, na ovaj način se kreiraju gubici, zaduženja i generalno loš nivo zadovoljstva kod građana, koji su prisiljeni da čekaju mjesecima za neke medicinske usluge i i tretmane. Sistem zdravstvene zaštite suočava se sa problemom odljeva kvalitene radne snage, koji posao traže u inostranstvu. Iznad svega, mnoge istraživačke studije pokazuju da je zdravstvena zaštita u BiH žarište korupcije, dok je proces javnih nabavki u pojedinim zdravstvenim institucijama okarakterisan kao visoko netransparentan.

6. Zaštita okoliša i energetska efikasnost - Zaštita okoliša je jedna od politika saradnje (član 108.) koje su obuhvaćene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Okoliš je jedna od tema o kojoj Evropska komisija redovno izvještava Savjet i Parlament EU, kao dio redovnih izvještaja o napretku. Ovi izvještaji ukazuju na to da je u ovoj oblasti ostvaren tek ograničen napredak, te da BiH treba poduzeti specifične napore s ciljem uspostavljanja usklađenog zakonskog okvira za zaštitu okoliša i poboljšanja svojih institucinalnih kapaciteta. Između ostalog, posljednji izvještaj navodi da konsultacije sa civilnim sektorom i drugim stejkholderima trebaju biti poboljšane. Planiranje politika za zaštitu okoliša nije adekvatno, a zanemarivanje ovog pitanja može imati značajne posljedice. Takođe, značajnu pažnju EU posvećuje energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, pa je ovo pitanje definisano i kao jedan od cilljeva u okviru Strategije "EU 2020" kroz tzv. klimatsko-energetski cilj - "20/20/20". Ocjena je da u području energetske efikasnosti BiH zaostaje za drugim ugovornim stranama Ugovora o energetskoj zajednici, te da ne postoji odgovarajaći zakonodavni i institucionalni okvir relevantan za ovu djelatnost koja je u skladu s pravnom stečevinom EU, te obavezama preuzetim kroz učešće u međunarodnim ugovorima.

7. Poljoprivredni i ruralni razvoj - Evropska unija posvećuje posebnu pažnju Zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja dobija više od 40 posto iz zajedničkog EU budžeta. S druge strane, poljoprivreda u BiH nema tretman koji zaslužuje, a nivo ulaganja u ovaj sektor daleko je manji od udjela koji isti ima u ukupnom BDP-u države. Javna potrošnja u poljoprivredni sektor u BiH je relativno niska, a finansiranje nije fokusirano na oblasti koj generišu najviši rast. Fragmentirano vlasništvo zemljišta i tržišta zemljišta, koje slabo funkcioniše, takođe su ograničavajući faktori za poljoprivredne proizvođače u BiH. Konačno, institucionalna ograničenja kao što su nedostatak usklađenog zakonodavstva, značajni su razlozi zbog kojih poljoprivredni sektor ne može dostići svoj puni potencijal. Ovaj sektor karakteriše visoki trgovinski deficit, a poboljšanje njegove efikasnosti važno je i za buduće pridruživanje EU i za ukupni ekonomski razvoj BiH. Kao posljedica neuspjeha vlasti u BiH da se dogovore o strukturama za usmjeravanje EU finansijske pomoći za poljoprivredni i ruralni razvoj (IPARD), Evropska komisija je donijela odluku da otkaže prethodno suspendovane projekte u oblasti poljoprivrede za našu zemlju.

8. Sektor pravosuđa - Funkcionalan pravosudni sistem predstavlja ključni faktor za uspješnu socijalnu tranziciju. Na svom putu ka EU, BiH će morati odgovoriti na trenutne institucionalne ranjivosti koje su povezane sa fragmentiranim pravosudnim sistemom, kako bi osigurala vladavinu zakona i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Suštinski napredak je bio odsutan u ovoj oblasti tokom dugog niza godina, i na osnovu posljednjeg izvještaja o monitoringu od strane Evropske komisije, napravljen je samo ograničen napredak u ovoj oblasti. Percepcija javnosti o radu sudova i tužiolaštava je negativna, što ukazuje na činjenicu da mnogi građani nemaju povjerenja u pravosudni sistem. Mnoge analize pokazuju da je pravosudni sistem neefikasan, kao i da je pod snažnim uticajem vladajućih političkih struktura. Funkcionisanje pravosudnih institucija, kao i institucija za provedbu zakona u skladu s evropskim standardima, predstavlja važan dio pretpristupnog procesa u EU, koja je i pokrenula strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH.

9. Kultura - Ovaj sektor je tokom dugog niza godina bio u potčinjenom položaju u odnosu na ostale sektore. Sektor kulture je decentralizovan i leži u odgovornosti entiteta, kantona i Distrikta Brčko. Državno ministarstvo civilnih poslova je odgovorno za definisanje osnovnih principa koordinacije, usklađivanja radnih planova entitetskih tijela i za definisanje strategije na međunarodnom nivou. Akcioni plan za implementaciju Strategije za politiku kulture za 2011-2014 je usvojen, i kasnije odobren od strane entitetskih i kantonalnih ministara. Ipak, generalna procjena je da se kulturne institucije u BiH nalaze u teškoj situaciji u smislu finansiranja, osoblja i organizacijskog razvoja, te zahtjevaju značajnu podršku od strane vlasti. Pravna i finansijska pozicija sedam kulturnih institucija u državi još uvijek nije rješeno pitanje, što je dovelo do obustave rada nekih od njih.

10. Ljudska prava - marginalizovane grupe - Zaštita prava marginalizovanih grupa izuzetno važna u procjenjivanju demokratskih kapaciteta za integraciju BiH u EU. Izvještaji o ljudskim pravima i zaštiti nacionalnih manjina su integralni dio Izvještaja o napretku koji je izdat od strane EU za države kandidate i potencijalne kandidate. Zbog narušavanja prava nekonstutivnih naroda u BiH, Evropska komisija (EK) je uslovila dalji napredak naše zemlje u EU integracijama, ispunjenjem zahtjeva u vezi slučaja Sejdić-Finci. Prema Izvještaju o napretku BiH za 2013 koji je izdat od strane EK, poštivanje prava manjinskih naroda i nekih marginalizovanih grupa je vrlo ograničeno (na primjer Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT populacija, itd).

11. Prava žena - U posljednjih desetak godina, Bosna i Hercegovina je potpisala brojne međunarodne konvencije, protokole i ugovore koji zahtjevaju primjenu principa zabrane diskriminacije po osnovu spola. I pored činjenice da BiH ima solidan pravni i institucionlani okvir koji garantuje prava žena i njihovo učešće u svim segmentima društva, situacija u praksi nije ni blizu onoga što je propisano zakonom, a žene u BiH još uvijek nisu ravnopravne u ostvarivanju svojih prava. Iako žene čine natpolovičnu većinu u BiH (51%), one su i dalje vrlo slabo zastupljene u političkom i javnom životu, te se suočavaju sa brojnim problemima i diskriminacijom u pristupu zapošljavanju i mehanizmima socijalne zaštite. Programi koje država provodi za stimulisanje zapošljavanja nisu prilagođeni ženama i nemaju uticaja na povećanje broja zaposlenih žena. Pored svega, nasilje nad ženama, a posebno nasilje u porodici, nastavlja biti široko rasprostranjen društveni problem u Bosni i Hercegovini.

12. Borba protiv korupcije - Korupcija je jedno od najznačajnijih i najproširenijih pitanja u BiH. Ankete i istraživačke studije pokazuju da je BiH jedna od najkoruptivnijih država u Evropi. Globalni barometar o korupciji za 2013. godinu10, ukazuje da je nivo korupcije u BiH povećan tokom protekle dvije godine, a institucije nisu efikasne u borbi protiv korupcije, te građani gube povjerenje u institucije za primjenu zakona. U smislu percepcije korupcije, političke stranke se smatraju najkoruptivnijim, potom slijedi zdravstvo, parlament/legislatura, policija, javni službenici/administracija, te obrazovni sistem. Usprkos ovim saznanjima, očito je da ne postoji politička volja da se ovaj problem počne rješavati. Pravni okvir za borbu protiv korupcije, još uvijek se ne nalazi na zadovoljavajućem nivou, a primjena postojećih zakona i efikasnost pravosuđa u oblasti borbe protiv korupcije još uvijek je na značajno niskom nivou. Odgađanja u realizaciji Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za period 2009-2013. su evidentna, što je i potvrđeno u Izvještaju o napretku BiH za 2013. godinu, u kojem je Evropska komisija ukazala na nedostatak značajnog napretka u oblasti borbe protiv korupcije.11

Program održivosti civilnog društva (CSSP) je petogodišnji projekat koji implemenitraju Centri civilnih inicijativa, kao glavni implementator, i Centar za promociju civilnog društva, kao partner na projektu, u periodu septembar 2013 - avgust 2018. godine. Program CSSP je finansijski podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

 
 
 
 
 
Forum
 
 

 
 
Forum građana Tuzle - Hadži Bakirbega Tuzlića br.1, 75000 Tuzla; tel/fax +387 35 258 075, 258 076, 258 079; e-mail: forum_tz@bih.net.ba
 
Početna    O nama    Projekti    Publikacije   Izvještaji    Arhiva    Kontakti